Projekti Fakulteta organizacije i informatike
Digitalizacija u poduzetništvu u kontekstu odgovora na egzogeni šok: Pokretači, prepreke i utjecaj na otpornost poduzeća
| Status | U provedbi |
|---|---|
| Akronim | DigEntre |
| Opis projekta | U sklopu predloženog istraživanja tražimo odgovore na pitanja o ranjivosti odnosno otpornosti hrvatskih mikro, malih i srednjih poduzeća u odabranim djelatnostima na COVID-19 krizu te želimo identificirati najranjivije segmente odabranih djelatnosti. Sve s konačnim ciljem razviti okvir uvjeta za jačanje otpornosti na krizu i poticanje digitalizacije mikro, malih i srednjih poduzeća na razini poduzetnika, poduzeća i ekosustava, uključujući obuhvatne smjernice za poduzetničku praksu i kreatore ekonomske politike. Gledajući šire, zanima nas koji faktori na razini industrije, poduzeća i poduzetnika u promatrana tri hrvatska sektora djeluju kao pokretači digitalizacije (u doba egzogenog šoka i neovisno o istom), a koji je obuzdavaju. Odabir djelatnosti za provedbu istraživanja temeljimo na njihovoj značajnosti, prvenstveno u smislu doprinosa bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske (DZS, 2022). Dodatno, unutar odabranih djelatnosti fokus usmjeravamo na mikro, mala i srednja hrvatska poduzeća kao najranjivije dijelove gospodarstva (Guo, 2020), ujedno, u usporedbi s velikim sustavima, intenzivnije suočene s izazovima digitalne transformacije (Li et al., 2017). U međunarodnoj znanstvenoj zajednici digitalna transformacija poduzeća i digitalno poduzetništvo relativno su nova, empirijski nezasićena istraživačka područja. Kao i kod svake novije istraživačke domene, u postojećoj literaturi prevladava opus konceptualne prirode koji nudi definicije, sistematizacije područja i konceptualne okvire, te implikacije za nešto slabije zastupljena empirijska istraživanja (vidjeti na primjer Vial (2019), Verhoef et al. (2021), Nambisan (2017), Matt et al. (2015), Sussan & Acs, (2017), Elia et al. (2020), Kraus et al. (2018), Sahut et al. (2021), Zaheer et al. (2019), Reis et al. (2018), Nambisan et al. (2019), Osmundsen (2018)). U recentnom, vrlo zapaženom konceptualnom radu Verhoef et al. (2021) teoretiziraju o mogućim pokretačima digitalizacije i strateškim imperativima digitalne transformacije upozoravajući na zasad nedostatan fokus na empirijska ispitivanja digitalne transformacije kao procesa i identificiranja veza između različitih faza digitalne transformacije i performansi poduzeća. Nambisan et al. (2019) zapažaju potrebu za višestrukim i višerazinskim empirijskim analizama koje uključuju ispitivanje niza istraživačkih pitanja te preporučuju integraciju ideja i koncepata iz više područja/disciplina. U sveobuhvatnoj sistematizaciji područja Vial (2019) identificira trideset i tri empirijska rada vezana za utjecaj digitalne transformacije na širok spektar organizacijskih performansi (poput inovativnosti, financijskih performansi, rasta poduzeća, reputacije i konkurentske prednosti), ali ne i one koji se tiču konteksta otpornosti poduzeća na egzogenu krizu. Parviainen et al. (2017) istraživačku pukotinu prepoznaju u korpusu znanja o obilježjima učinkovitog digitalnog poduzeća. Iz perspektive metodologije, dosadašnja empirijska istraživanja u području u velikoj mjeri se oslanjaju na kvalitativni okvir baziran na studijama slučaja kojima se digitalna transformacija i/ili digitalno poduzetništvo zahvaća kontekstualno, iz perspektive implementiranih strategija i organizacijskih promjena, uz dubinsko ispitivanje prepreka i pokretača digitalne transformacije (na primjer Hess et al. (2016), Parviainen et al. (2017), Richter et al. (2017), Li et al. (2018), Ferrari et al. (2022)). Istodobno nedostaju sveobuhvatniji pristupi bazirani na integriranju kvalitativnih nalaza s hipotetičko-deduktivnim analizama utjecaja digitalizacije na performanse. Potonje pak se provode uglavnom na temelju anketnih ispitivanja, te kako je istaknuto, zasad su još uvijek malobrojne (na primjer, Nwankpa & Roumani (2016), Chauhan et al. (2021), Truant et al. (2021), Fernández-Portillo et al. (2022)), i ne pružaju cjeloviti uvid u učinke digitalizacije (Truant et al., 2021). Razmatrajući značajnije publikacije, digitalizacijom poduzeća u kontekstu odgovora na krizu bavio se manji skup autora, pretežito na teorijskoj razini (na primjer, Apkan et al. (2021), Apkan et al. (2022), Kamel et al. (2020), Almeida et al. (2020), Soto-Acosta (2020)). Empirijske studije zasad su rijetke i ograničenog su opsega u smislu obuhvata istraživačkih pitanja, metode, uzorka, odabrane industrije i drugih aspekata istraživanja (na primjer, Lau et al. (2020), Liu et al. (2021), Penco et al. (2022)). Prema saznanjima predlagatelja obuhvatno istraživanje bazirano na kombinaciji više različitih metodoloških pristupa u tematskom području dosad nije provedeno. Predloženi istraživački projekt objedinjava ciljeve koji se postižu kroz: 1. longitudinalno ispitivanje otpornosti/ranjivosti poduzeća na krizu na bazi kvantitativnih sekundarnih podataka; 2. kvalitativno ispitivanje pokretača i prepreka digitalizacije, te 3. identificiranje uzročno-posljedičnih veza na relaciji prepreke i pokretači – digitalizacija – otpornost u tri industrije koje čine okosnicu hrvatskog gospodarstva. U tom kontekstu radi se o relevantnom i originalnom istraživačkom projektu inovativnog karaktera unutar novije istraživačke domene koji će polučiti značajnim doprinosom na razini međunarodne znanstvene zajednice. Projektni prijedlog pripremljen je bliskom suradnjom istraživača – članova Laboratorija za poduzetništvo Fakulteta organizacije i informatike (u daljnjem tekstu FOI) i vanjskih suradnika, stručnjaka iz različitih vodećih institucija iz Hrvatske (Split, Rijeka, Zagreb). Istraživačka grupa uključuje iskusne i mlade istraživače koji će blisko surađivati kako bi postigli ciljeve projektnog prijedloga. Opus objavljenih znanstvenih radova članova grupe indeksiranih u bazama WoSCC i Scopus ukazuju na kompetentnost u znanstvenim granama obuhvaćenim temom (ekonomika poduzetništva, financije, organizacija i menadžment), te poznavanje predloženih istraživačkih metoda. Dio dosad provedenih istraživanja i objavljenih preglednih radova neposredno ili posredno su povezani s projektnim prijedlogom (Cjelina C). |
| Program financiranja |
Hrvatska zaklada za znanost |
| Trajanje | 18.12.2023. - 17.12.2027. |
| Ukupni iznos projekta | 119.449,82 EUR |
| Nositelj | Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu |
| Partneri |
|
| Web stranica | https://lab-poduzetnistvo.foi.hr/digentre |